PITANJE:
Kakav značaj Masjid al-Aqsa i Kupola na stijeni imaju za šiite?
ODGOVOR:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog,
Neka Allah blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu, i neka Njegova osuda bude na njihovim neprijateljima.
Prema našim zapažanjima, zabilježena su samo tri izvještaja o autoritetu naših imama (mir neka je s njima) nad značajem Jerusalima. Prva od njih seže u nadležnost Zapovjednika vjernih (mir neka je s njim) koji je rekao:
‘Jedna (pojedinačna) molitva u Jerusalimu jednaka je hiljadi namaza, a jedna (pojedinačna) molitva u Velikoj džamiji je jednako sto hiljada molitava
al-Tahthib, šeik al-Tusi, svezak 1, stranica 327 i Man La Yahduruhu al-Faqih, al-Sadouq, svezak 1, stranica 233
Ovu je predaju ispričao al-Sakouni od imama al-Sadika, koji je od svog oca imama al-Baqira izvještavao o autoritetu zapovjednika vjernika (mir neka je na njih sve).
Drugo predanje dolazi od imama Abu Jaffara al-Baqira (mir s njima obojicama), koji je rekao Abu Hamzi al-Thumaliju:
Četiri džamije su: Sveta džamija, Prorokova džamija i mir dž.š. njegova čista porodica), džamija u Jerusalimu i džamija Kufa. O Abu Hamza … (Jedan) obavezni namaz koji se klanja (u ovim džamijama) odgovara hadždžu, a dodatni namaz umri.
Man La Yahduruhu al-Faqih, autor al-Sadouq, svezak 1, stranica 229
Treću pripovijest prenosi Ali, sin Alija, sin Razina, brat Di’bila, imam al-Ridha (mir neka je s njim) u ime zapovjednika vjernika (mir neka je s njim):
‘Četiri rajskih palata su na ovom svijetu: Sveta džamija, džamija Glasnika, džamija iz Jerusalima i džamija Kufa.
Amali, iz al-Tusija, strana 369
Ostale priče koje govore o važnosti ove džamije, kao i prva gore spomenuta priča, potiču od protivnika Ahlul-Bayta (mir neka je s njima); Jer al-Sakouni nije bio šiit. To znači da se možemo osloniti samo na druge dvije pripovijesti, jednu Abu Hamze al-Thumalija, a drugu Aliju, sina Alija, sina Razina.
Ne možemo pronaći tako posebno ili izvanredno značenje u pripovijedanjima naših imama (mir neka je s njima) u vezi sa Jeruzalemom kao u njihovim pripovijedanjima o Velikoj svetoj džamiji, džamiji proroka, Velikoj džamiji Kufa ili svetom svetištu imama Hussain (mir neka je s njim). Ne možemo pronaći ni jedan jedini prikaz važnosti džamije u Jeruzalemu o kojem izvještava al-Sheikh al-Kulayni (s kojim je Allah zadovoljan) u svojoj knjizi al-Kafi u poglavlju koje su napisali naši imami (mir neka je s njima) džamije koje se najviše preporučuju. U ovom poglavlju, na primjer, nalazimo priče koje objašnjavaju značaj džamije al-Quba, džamije al-Ahzab, džamije Fadhi’kh, džamije al-Fath, džamije al-Ghadeer, fontane Spomenite Umm Ibrahim, Sahlahu džamiju u al-Kufi, Svetu džamiju i Prorokovu džamiju, ali o Jeruzalemskoj džamiji nema nijednog spomena.
Stoga ne prepoznajemo šta protivnici AhlulBayta (mir neka je s njima) kažu o jeruzalemskoj džamiji. Mnoge od njih smatramo izraelskim pričama ili ispričanima kroz Ka’b al-Ahbar. To se lako može vidjeti gledajući pripovijesti Abu Huraire, jer je u njima pretjerivanje u pogledu značenja Jerusalima sasvim očito.
Za vrijeme vladavine Abdula Malika, sina Marwana, poseban fokus bio je na Jeruzalemu. Želio je spriječiti ljude da hodočaste u Meku kako na njih ne bi utjecao Abdullah, sin al-Subaira, koji se proglasio halifom i tako predstavljao izazov sinu Marwana. Kao rezultat toga, sljedbenici Abdula Malika, sina Marwana, širili su mnoge izmišljene izvještaje o važnosti Jeruzalema, pokušavajući potaknuti ljude da hodočaste u Jeruzalem umjesto u Meku! Abdul Malik, sin Mervana, sagradio je zato Kupolu na stijeni, tvrdeći da ju je Allah Svevišnji postavio svojim podnožjem na zemlji i da se Poslanik, a.s., popeo na nebo odatle!
Ne postoje dokazi koji potkrepljuju takve tvrdnje. Zapravo, ovaj kamen nema značenje u islamu; Izvorno su je posvetili Jevreji, koji su vješto nagovorili muslimane da je i oni posvete! Namjera Abdula Malika, sina Marwana, koji je sagradio Kupolu na stijeni i ohrabrio ljude na hodočašće u Jeruzalem, bila je da ih natjera da posvete Jeruzalem više od Kabe i Velike svete džamije!
Abdul Malik, sin Marwana, naručio je izgradnju Najudaljenije džamije (tj. Al-Aksa) i Kupole na stijeni kako bi odvukao ljude sa hodočašća u Meku i osvojio njihova srca. Ljudi su tada stajali uz stijenu, kretali se oko nje kao da bi obilazili Kabu, klali (njihove ovce) na dan zakletve i obrijali im glave.
Al-Nihayah, od Ibn Kathir, svezak 8, stranica 308
Vjernici bi trebali moći razlikovati Kupolu na stijeni i najudaljeniju džamiju. Najudaljenija džamija ima značenje u islamu, dok obnovljena Kupola na stijeni nema značenje. Obično ljudi zbune to dvoje i vide ih kao jedinicu. Za razliku od Džamije na stijeni i njene kupole, najudaljenija džamija je Jeruzalemska džamija koja ima zelenu kupolu.
Do danas nešiiti nastavljaju širiti mitove o Kupoli na stijeni. Oni tvrde da lebdi u zraku i da sadrži i Poslanikov otisak i otiske anđela! Ako se osvrnete u prošlost, vidjet ćete da je takve tvrdnje izvorno iznosio poznati Jevrejin Ka’b al-Ahbar, koji je mogao prenositi takve mitove preko svog učenika Umara, sina al-Khattaba, Abu Huraire Abula Darda ‘, al-Mughira, sin Shu’be, Abdullah, sin Omera, kao i drugi.
Prenosio je Urwa:
Sjedili smo u prisustvu Abdula Malika kada je rekao:’ Ka’b je rekao: Stijena je podnožje Najmilostivijih na Sudnji dan
Tafsir al-Tabari, tom 16, stranica 262
Abu Na’im je pripovijedao, ‘Ka’b je rekao,
Ka’b je rekao,’ Allah, dž.š., gledao je zemlju i rekao: ‘Nogu ću staviti na neke od vas!’ Planine su se kretale zrakom, dok se stijena nizala! Zahvalio je na stijeni i stavio nogu na nju! Rekao je: Ovo je Moj položaj u kojem će Moja stvorenja uskrsnuti. Ovo je Moj raj i Paklena vatra i mjesto gdje će biti Moja vaga .
Hilyatul Awliya ‘, svezak 6, stranica 20
Naši imami (mir neka je s njima) suprotstavili su se Ka’bu i opirali se njegovim izumima. U jednoj priči, zapovjednik vjernika (mir neka je s njim) rekao je:
‘Imami su se protivili Ka’bu i protivili se njegovim izumima:’ O Ka’b! Jao tebi! Stijena ne nosi ni Njegovo veličanstvo ni Njegovu slavu! ‘ Sve dok nije rekao (mir neka je s njim), ‘Ako bi i stijena i zrak pored njega bili klasificirani kao beskonačni, tada bi bili beskonačni, baš kao i on!’
Bihar al-Anwar, tom 40, stranica 194
Prema našim izvještajima, otkrivamo da je najudaljenija džamija zapravo manje važna od ostalih svetih džamija. Na primjer, al-Kulayni iznosi autoritet imama Ebu Abdullaha al-Sadika (mir neka je s njim):
Čovjek je došao zapovjedniku vjernika (mir neka je s njim) dok je bio u džamiji Kufa i rekao: ‘Neka je mir na vas, o zapovjedniče vjernika, i Allahova milost i blagoslov’. Odgovorio je na želje za mirom. Rekao je (čovjek), ‘Mogu li se žrtvovati za vas. Na putu sam do krajnje džamije, pa sam želio da vas pozdravim i oprostim od vas. Rekao je (zapovjednik): ‘Čemu ste se nadali? Čovjek je rekao, ‘Mogu li se žrtvovati za tebe. Nagrada ‘. Rekao je, ‘[Idi] prodaj svoj nosač, konzumiraj svoju uskladištenu hranu i moli se [umjesto toga] u ovoj džamiji, jer je obavezna molitva u njoj jednaka prihvaćenom hadžu, a dodatna molitva jednakoj prihvaćenoj umri
al-Kafi, svezak 3, stranica 491
Iz gornjeg kazivanja može se vidjeti da je zapovjednik vjernika (mir neka je s njim) spriječio čovjeka da ode u Jeruzalem i umjesto toga preporučio mu je da se moli u džamiji Kufa, što u islamu ima veće značenje. Stoga džamija Kufa zaista ima više svetosti od najudaljenije džamije.
Ipak, prepoznajemo svetost najudaljenije džamije i Jeruzalema, smatramo ih jednim od svetih mjesta u islamu, da je godinama bila Kibla muslimana i da će biti mjesto na kojem će prorok Isus, Sin Marijin (mir neka je s njima) oboje), iza imama vremena (mir neka je s njim) Međutim, ne naginjemo pretjerivanju protivnika Ahl al-Bayta (mir neka je s njima) dajući mu veći značaj od ostalih Svetih džamija, kao što ne uključujemo ni jevrejsku stijenu ili priznajte da je dio toga, jer mi svoju religiju uzimamo samo od čiste Muhamedove porodice (mir neka je s njima)
Ured Šejha al-Habiba